2. Na zaštitnom sredstvu
navedena je karenca, minimalan broj dana koji mora proći od prskanja do
prerade grožđa. Često korišteni bakreni preparati imaju karencu od 35
dana.
3. Šećer u grožđu mjeri se
refraktometrom (dolje) i mora ga biti najmanje 64 stupnja po Oechslu. U
moštu treba biti 5-10 grama kiselina po litri. U vinu će ih biti
manje.
1. Ruljače i muljače od
korodirajućih materijala boje se samo prehrambenim bojama. Željezne
dijelove preše prije upotrebe treba zaštititi od korozije otopljenim
parafinom.2. Podrum se dezinficira paljenjem dvije-tri sumporne trake. Nakon 6 do 8 sati podrum se prozrači. Nakon paljenja ne smije se ulaziti u podrum jer se čovjek može ugušiti.
3. Podrume u kojima zidovi i pod nisu obloženi pločicama ili perivim masama treba okrečiti. U 10 litara vode otopi se kilogram živog vapna i 0,2 kilograma sumpora u prahu. Ne zaboravite:
1. U rasušene bačve treba ulijevati hladnu ili vrelu vodu i tresti ih i kotrljati. Ako se nakon toga ne “napiju”, prošire i ne prestanu propuštati vodu, jedini lijek je – motorna pila.
2. Bačvu treba oprati vodom čim se isprazni. Nakon što se sasvim osuši, treba je sumporiti i zatvoriti. U vlažnom podrumu dobro je bačvu sumporiti jednom na mjesec.
3. Željezne dijelove na vratima bačve treba rastopljenim parafinom zaštititi od korozije. Nakon toga, bačva se više ne smije prati vrućom vodom, a posebno ne sumporiti.
Dobro je znati
1. Nove bačve od inoxa ispiru se neutralnim blagim sredstvom za čišćenje te vodom. Stare se steriliziraju vodenom parom, a peru vodom. Sumpor i sredstva na bazi klora su zabranjeni.
2. Plastične posude peru se posebnim deterdžentima za vinarstvo koji čiste i dezinficiraju. Na higijeni ne treba štedjeti. Za svaku litru vina na pranje posuda troši se tri litre vode.
3. Vino se može napraviti i u staklenim posudama, tzv. demižonima. Štoviše, vinaru hobistu dobro je imati manju količinu vina kojom će dopuniti bačve nakon vrenja.
1. Ruljanjem od grožđa odvajamo peteljku bogatu nepoželjnim tvarima i spojevima. Vina prešana sa peteljkovinom, naročito ona macerirana, često su gorka, trpka i neužitna.
2. Nema veze muljanje grožđa s onim, unas čestim, muljanjima u životu. Štoviše, ovo će muljanje vinu dati i ljepši miris jer će se arome iz kožice otopiti u grožđanom soku.
3. Ubrano grožđe najvažnije je što prije dovesti u podrum, preraditi ga i sniziti temperaturu mošta. Najjednostavniji način hlađenja je stavljanje u mošt ili masulj plastičnih boca zamrznute vode.
2. U podrum u kojem fermentira mošt dobro je nositi upaljenu svijeću. Ako se ugasi, previše je ugljičnog dioksida i treba podrum provjetriti. Nije dobro ni da čovjek sam ulazi u podrum.
3. Vino se pretače po lijepom i suhom, ne prevrućem vremenu. Ako je vrijeme toplo i vlažno, pri pretoku se gubi previše osvježavajućeg ugljičnog dioksida i aroma iz vina. ri savjeta:
1. Vino odležano na kvascima, bez obzira koje je sorte, bit će punije i bogatijih aroma ako odleži na kvascima. U Hrvatskoj tako rade chardonnay, sauvignon, graševinu, babić…
2. Najbolje grožđe, minimalna zaštitna sredstva, vlastiti kvasci i što manje sumpora preduvjeti su za njegovanje vina na kvascima. I puno strpljenja da se vino formira u podrumu.
3. Vino se može njegovati na kvascima u inox ili staklenim posudama, no u njima nema mikrooksidacije koja je sastavni dio tehnologije. Zato treba koristiti drvene bačve.
